Pretraga

1689, Jovan Bogdani

Pismo Gjona Bogdana iz Prištine, koje je u transliteriranom obliku objavio O.Markuet 1997. godine.

Pismo iz Prištine Svetoj kongregaciji Propaganda Fide

[O Petru Bogdaniju] Izašavši sa vrhovnom komandom pred svetim sudom, on je dobio sve po svojoj želji. Ubrzo potom, pošto mu je pravda priznata za nagradu je izabran za episkopa Skadra i, početnivši se, po običaju, pre tadašnjeg pape Aleksandra VII, ljubazno nas je nazvao našim Učiteljem; dobivši tada celokupno rukovodstvo Skadarskom krkvom i zadužen od Svete Kongregacije za veoma korisnu upravu Barske Arhiepiskopije, sa ravnošću, sa klarom i pomečalm Reči Božije, što je izvalone u mesne brige i u Turskoj ćstvima; a s druge strane, zbog svega što je pretrpeo, malo mu se činilo da je božanstveno obasjavao Albaniju takvom svetlošću; Ali je hteo da obasja Srbiju šranima svoje doktrine, pošto su ga vaša preuzvišenosti postavila za arhiepiskopa skopskog i za upravnika cele ove kraljevine, u kojoj se rado trudio 12 godina u njenom vremenskom pravcu u najpohuje; i ipak se nikada nije povukao iz pravca svog stada, i nije se povukao prokos hijadu pagari, tešeći ih hranom Reči Božije. Najzad, po dolasku iz ovih krajeva pobedonosne vojske našeg Cezara, on je lično otišao na sastanak da se sauzbije produvan tropa kako ih ne bi naterali na zlo i nestašluke protiv katoličke, i uz sreću je potpuno uspeo. Zatim, vraćaući se u prizor, zvoju otavbinu, sa glavnim glavnim pitanjem pikolomijem da dahne, ovajte vraci tezi pade u kretenu kuge, pered kojeg, u poslednje u poslednjej u posledneji, pomnuti prop Odobni, primi i stne likudi zbog kožih ikovan za zvoj krebe na neprijateljskim granicama i uznemiravajući čitavu zemlju, koliko zbog smrti u pomenutom gradu izuzetnog generala Pikolominija, toliko i zbog njegove ponude, bio je saveden od ostalih ratnih voda, koliko ima života sa strane sao sobavijem i komedijem mestu za nemačka lekar.

Po dolasku u Prištinu, sa velikom ljubavlju sau ga primili svi grofovi i istaknute ratne vode, gde je posle ne više od pet dana opočenʹ se razboleo, 6. decembra, u jutarnjim časovima, predao dušu Bogu, osnažen stranim uz sve vreme po svetu. oca Franje Ksavijera Koflera, iz Družbe Isusove i većine njegovog sveštenstva. Čegov leš je smešten u Carskoj džamiji ovog mesta, pretvorenoj u novu crkvu posvećenu Svetom Franji Ksaveriju, na desnoj strani velikog oltara sa najvećim voidnom i čestom. Veliki je bol celog sveštenstva i ovog stradanja hrišćanstva zbog gubitka tako revnosnog pastira, sumorna osećaha koji je njegov gubitak izazivao u dušama ove ćesarske vojske.

Izvor: Originalni dokument iz arhive Propaganda of Fides u Rimu, APF SOCG, knj. 506 ff° 251r-252r. (Predloženie na albanskom Stefan Paloka, za srpski I.R.).

Kako citirati
Priština u istoriji (2024), 1689, Jovan Bogdani, u Y. Rugova (red.) Priština u istoriji (I). Pristupano 08.07.2024: https://www.prishtinanehistori.org/sr/article/110/1689-jovan-bogdani