Pretraga

1860, Anonimni

Digitalni format dokumenta koji se nalazi u Arhivu Prištine.

Natpis “Sherh Rahati al-kulub”

Autor dela „Šerh Rahati al-kulub“ je Pir Muhamed efendi, jedan od najvećih naučnika prištinske kasabe, koji je delo napisao 967/1559. Ovo delo je tokom rata između Otomanskog carstva i Irana, u blizini zamka Mardin u provinciji Dijarbakir [Anadolija – S.M. Turska], prepisao poznati ličnost i naučnik, kokohannik Pira Muhameda Efendija i učesnik u carske vojske, Ahmed efendija, koji je po povratku u otadžbinu u Prištinu, zajedno sa autorom, odnosno još za života autora, uporedio i ispravio svoj primerak sa kopijom originala koju je imao autor dela. Nakon poređenja, Ahmed efendija je ovaj primerak dao dotičnom autoru, dok ga je autor (ovaj primerak) ostavio kao vakuf i za njenog čuvara postavio imama mahale Male džamije u Prištini, kome je predao knjiga, s tim da knjiga nije mogla da se iznese iz grada Prištine. Međutim, prilikom okupacije grada Prištine od strane austrijske vojske [1689–1690. n.e.], većina stanovništva se preselila u Strumicu i Serez, i sa sobom ponela knjigu, koja je jedno vreme ostala u Serežu. Međutim, 1260/1844 godine, uz zalaganje i posredovanje prištinskih trgovaca, ova knjiga je vraćena u Prištinu. Međutim, 1277/1860. godine predata je i (ponovo)posvećena biblioteci Medrese [Prištinske – S.M.].

Izvor: Mehmeti, Sadik (2004). “Sherh Rahati al-Kulub” e pir Muhamed Efendiut. Në Vjetari, Prishtinë, f. 497–501; Takođe smo dobili skeniranu stranicu i parafraziranu verziju ovog fragmenta od Agrona Islamija, kome se zahvaljujemo. Originalni dokument: Arhivska biblioteka Kosova, br. inventar 47.

Kako citirati
Priština u istoriji (2024), 1860, Anonimni, u Y. Rugova (red.) Priština u istoriji (I). Pristupano 06.10.2024: https://www.prishtinanehistori.org/sr/article/131/1860-anonimni